Vaskrs u Gornjim Banjanima i Boljkovcima

U okviru slobodnih nastavnih aktivnosti (SNA) učenici viših razreda u izdvojenim odeljenjima u Gornjim Banjanima i Boljkovcima ukrasili su školu motivima Vaskrsa.

Tom prilikom smo razgovarali o običajima kod nas, kao i u Rusiji i Velikoj Britaniji tj. SAD, jer naši učenici pored maternjeg, srpskog jezika, uče ruski i engleski.

Svi znamo da Srbi obiluju običajima za različite praznike – bilo porodične, bilo verske. Međutim, Vaskrs, kao najznačajniji i najveći hrišćanski praznik, ne može se pohvaliti izobiljem običaja ni kod Srba, ali ni kod drugih naroda čije jezike i kulturu izučavamo kod nas u školi.

Ipak, zajednički običaj svih naroda koji slave Vaskrs je farbanje jaja.
Najčešće se farbaju u crvenu boju koja simbolizuje Hristovu prolivenu krv za ljudski rod, radost zbog vaskrsnuća i novog života. Кod Srba se to prvo crveno jaje naziva „čuvarkuća” i veruje se da ono čuva kuću i njene ukućane godinu dana.
Sličan običaj postoji i kod Rusa, s tim što se kod njih obično u crkvi osveštava onoliko jaja koliko ima članova porodice zajedno sa vaskršnjim slatkim kolačem poznatijim kao „kulič”. Ovde uočavamo sličnost sa obrednim kolačima kod Srba (slavki kolač, česnica, prijateljski kolač/pogača na svadbi…).

Iako su i Srbi i Rusi i Englezi/Amerikanci hrišćani, postoji razlika u vremenu obeležavanja praznika.
Svi vernici koji praznik obeležavaju po Gregorijanskom kalendaru – katolici i protestanti (Amerikanci, Englezi), ali i deo pravoslavca (Grci, Jermeni, Bugari, Rumuni) slave ga sedam dana pre pravoslavnih Srba, Rusa, Gruzijaca, Belorusa, koji Vaskrs slave po Julijanskom kalendaru.

Danas se kod nas uočava još jedan običaj koji je noviji, a nastao je pod uticajem zapadnih hrišćana – uskršnji zeka! Po tom verovanju zeka skriva uskršnja jaja po dvorištu, a deca ih na dan Vaskrsa traže i skupljaju. Tako oni mogu pronaći i čokoladna jaja i figurice.

Кako god da obeležavamo Vaskrs, imaj o na umu da je to naš najradosniji hrišćanski i porodični praznik. Zato vam želimo da ga u zdravlju, sreći i veselju proslavite sa najdražima.

Zato se pozdravljamo tradicionalnim pozdravim – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse.

Pripremila Ksenija Radojičić